Poslovne vesti - Hrvatska

Hrvatska inflacija daleko iznad slovenske

Nasuprot tome, umjereniji rast Slovenije od 1,9% odražava stabilnije gospodarstvo i vjerojatniju konvergenciju prema ciljanoj inflaciji od 2%.

Hrvatska

Još jednom, inflacija nastavlja predstavljati izazov za Hrvatsku, s rastom CPI-a od 0,1% mjesečno i 3,4% na godišnjoj razini u prosincu 2024.

Dublje u podatke, usluge su doživjele godišnji rast cijena od 5,6%, a slijede cijene hrane, pića i duhana koje su porasle za 4,8%. Energija je poskupjela za 1,6%, dok su neprehrambeni industrijski proizvodi (bez energije) bili skuplji za 0,7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Na mjesečnoj su razini cijene usluga porasle za 0,6 posto, dok su cijene hrane, pića, duhana i energije zabilježile rast od po 0,4 posto. U međuvremenu, neprehrambeni industrijski proizvodi isključujući energente zabilježili su pad od 0,9%.

Ta su kretanja rezultat snažnog hrvatskog rasta BDP-a u trećem tromjesečju – najvećeg relativnog rasta u EU – potaknutog snažnom i produljenom turističkom sezonom, osobnom potrošnjom (također se očekuje da će zabilježiti sezonski porast tijekom božićnog razdoblja) i povećanom javnom potrošnjom.

Iako se očekuje da će se inflacija smiriti 2025., moglo bi trebati dulje od predviđenog da se približi ciljanoj stopi od 2%, a to je bez obzira na moguće geopolitičke eskalacije ili eskalacije trgovinskog rata koje bi mogle dodatno zakomplicirati izglede.

Slovenija

Slovenija je 2024. završila s godišnjim CPI od 1,9%, dok je prosječni godišnji rast cijena bio 2,0%. Na mjesečnoj su razini potrošačke cijene u prosincu bile u prosjeku niže za 0,3 posto.

Promatrajući pobliže komponente IPC-a, cijene usluga u prosjeku su porasle za 2,7%, dok su cijene roba porasle za 1,4%. U okviru dobara, polutrajni proizvodi zabilježili su rast cijena od 2,0 posto, netrajni proizvodi poskupili su za 1,9 posto, dok su trajni proizvodi jeftiniji za 0,8 posto u odnosu na prošlu godinu.

Prema SURS-u, najveći uticaj na inflaciju – 0,5 p.p. – uslijed rasta cijena hrane i bezalkoholnih pića od 2,6 posto. Uz to, više cijene u restoranima i hotelima (+4,1%) pridonijele su 0,3 p.p., dok su rast cijena alkoholnih pića i duhana (+3,6%), odjeće i obuće (+2,2%), ostalih dobara i usluga (+2,2%), stanovanje, voda, struja, plin i druga goriva (+1,3%) i promet (+1,2%) pridonijeli su svaki po 0,2 p.p. na ukupnu inflaciju.

Na mjesečnoj razini inflacija je u prosincu 2024. smanjena za 0,3 posto. Najveći doprinos deflaciji (0,3 postotna boda) dalo je smanjenje cijena rekreacije i kulture od 2,7 posto. Dodatnih 0,1 p.p. dodale su niže cijene odjeće i obuće (-1,6%), dok su ostala sniženja pridonijela 0,2 p.p. do prosinačke deflacije. Nasuprot tome, cijene restorana i hotela porasle su za 0,8%, a slijede hrana i bezalkoholna pića (+0,5%) te prijevoz (+0,4%), svaki s 0,1 p.p. smanjiti mjesečnu deflaciju.

Stoga se čini vjerojatnije da će se Slovenija kratkoročno približiti ciljanoj inflaciji od 2% u usporedbi s Hrvatskom i mnogim drugim europskim zemljama, zahvaljujući svom stabilnom, dobro diversificiranom gospodarstvu i ograničenijoj javnoj potrošnji.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena u EU

Kratkim pregledom harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) Slovenija je zabilježila godišnji rast od 2,0% i pad od 0,1% na mjesečnoj razini. U međuvremenu, godišnja stopa rasta Hrvatske iznosila je 4,5%, uz mjesečni rast od 0,2%.

U usporedbi s ostatkom EU-a, Hrvatska je pretekla Belgiju kao zemlju s najvećom stopom inflacije. Sveukupno, inflacija u europodručju iznosila je 2,4% na godišnjoj razini i mjesečni rast od 0,2%, što se uglavnom pripisuje rastućim cijenama usluga (+4,0%) te hrane, alkohola i duhana (+2,7%). Ova kretanja dodatno kompliciraju konvergenciju prema ciljanoj inflaciji od 2% u europodručju i dodaju neizvjesnosti u pogledu veličine, vremena i vjerojatnosti budućih smanjenja stopa ECB-a.